Institut za biologiju mora nije dao saglasnost na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat uređenja obale koji je pokrenula kotorska kompanija Serzman Incorporated, koja je dovođena u vezu sa firmama Edina Kolarevića, sestrića bivšeg premijera Mila Đukanovića. Stručnjaci Instituta upozoravaju da bi uređenje obale ugrozilo živi svijet u moru.
Uređenje obale planirano je u sklopu projekta izgradnje ekskluzivnog turističkog naselja „Dobrota Palaci”, koje se gradi od 2015. godine u zahvatu DUP-a Dobrota na površini od 6.835 kvadrata. Taj projekat, koji je procjenjivan na oko 20 miliona eura, prije dvije godine odobrila je Vlada Crne Gore, na čijem je čelu tada bio Milo Đukanović.
Kao vlasnik kompanije Serzman Incorporated koja gradi luksuzni kompleks vodi se tridesetdvogodišnji Podgoričanin Slavko Vujović.
Radi se o osobi koja je bila izvršni direktor u sada ugašenoj firmi Sublime Logistics, koju je osnovala kompanija Sublime Developments, koja je od decembra 2014. godine u stečaju, a čiji je vlasnik Edin Kolarević.
Uređenje obale, to jest izgradnja kupališta ispod katastarskih parcela broj 1200/2, 1197, 1198, 1196 KO Dobrota I, planirano je u sklopu izgradnje ekskluzivnog turističkog naselja „Dobrota Palaci”.
Na javnoj raspravi o ovoj temi održanoj u Kotoru, predstavnici Instituta za biologiju mora, nakon uvida u elaborat, upozorili su da se u neposrednoj blizini predmetne lokacije nalazi ribarska posta broj 49 „Kod smokve“ (ispod kampa). Naveli su da se na udaljenosti od stotinu metara od ribarske poste ne smiju odlagati kamenje, šut, olupine automobila i drugi čvrsti predmeti koji bi ometali izvlačenje mreže, niti ograđivati more konopima, plutačama i bovama, kao i postavljati stubovi sa jakim uličnim svjetlom.
– Na osnovu navedenog može se konstatovati da nije dozvoljena izgradnja dijela predmetne lokacije, a pogotovo ne planirane južne ponte, postavljanje pontona i privezišta za jahte – navedeno je u ocjeni stručnjaka iz Instituta za biologiju mora dostavljenoj Sekretarijatu za zaštitu prirodne i kulturne baštine. Iz te naučne ustanove napominju da se u elaboratu nigdje jasno ne ističe da se kupalište „ne gradi na pomenutim parcelama nego u moru koje je opšte dobro“.
– Tačnije na strani 55 se navodi da je „neophodno regulisati imovinsko-pravne odnose sa privrednim subjektom koji gazduje ovim prostorom....“ S obzirom na navedeno bez dokaza o regulisanju imovinsko-pravnih odnosa ne može se izdati ni ekološka saglasnost na predmetni elaborat – piše u ocjeni Instituta, u kome ističu da se u dokumentu pominje da je Kotorsko-risanski zaliv Emerald područje (pandan području Natura 2000 u zemljama Evropske unije) i da je pod zaštitom UNESKO, ali da se nigdje ne navodi kako će se u vezi sa tim preduzeti odgovarajuće mjere da bi se zaštitilo prirodno stanište. Ukazuje se i da se u elaboratu navodi prisustvo nekih morskih zaštićenih vrsta, što je za konkretnu lokaciju samo djelimično tačno, ali da se, kada se govori o uticaju na njih, samo navodi da će doći do zamućenja vode tokom izgradnje što je kraćeg trajanja i ne očekuje se veći uticaj.
– Planiranje izgradnje plaže na ovom terenu je potpuno neopravdano iz razloga što se radi o lokaciji sa nekoliko metara dubine. Da bi se na toj lokaciji stvorila plaža trebalo bi u more nasuti veoma veliku količinu materijala koji bi zatrpao i negativno uticao na još veću površinu morskog dna. Takođe, ukoliko bi plaža bila samo šljunčani nasip to bi iziskivalo da se plaža zbog erozivnih procesa u narednom periodu prihranjuje, tako da bi se negativni uticaji na živi svijet u moru nastavili i u budućnosti, mada u manjoj mjeri. To su sve razlozi zbog kojih se ovaj elaborat ne može odobriti – piše u mišljenju Instituta u koji je „Dan“ imao uvid, a koji potpisuju direktor te ustanove dr Mirko Đurović i rukovodilac Laboratorije za bentos i zaštitu mora dr Vesna Mačić.
Dio obale čije uređenje je planirano nalazi se u zaštićenoj ambijentalnoj cjelini naselja Dobrota, dijela Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora upisanog na listu svjetske kulturne baštine. Stoga su i utvrđeni konzervatorski uslovi za uređenje tog dijela obale na koje je saglasnost izdala Uprava za zaštitu kulturnih dobara CG, a prema kojima je neophodno zadržati, u najvećoj mjeri, postojeću neizgrađenu liniju obale, odnosno zatečeni potporni zid priobalnog puta kroz naselje. U opisu projekta precizirano je da je javno kupalište planirano na maksimalnoj dužini od 120 metara, a navodi se i da okvirna površina plaže, koja obezbjeđuje prostor za oko stotinu ležaljki, iznosi 800 m2.
Savjetnica u Sekretarijatu za zaštitu prirodne i kulturne baštine Jelena Vuković najavila je za „Dan“ da će ovaj resor nakon održane javne rasprave formirati stručnu komisiju koja će ocijeniti elaborat.B. M. – Vl. O.
Daju samo mišljenje
Vezano za odbijanje izdavanja saglasnosti za uređenje obale, iz marketing i prodajnog tima projekta „Dobrota Palaci“ tvrde da Istitut za biologiju mora ne daje saglasnost na procjenu uticaja na životnu sredinu, već, kao i ostale institucije, u procesu daje mišljenje, odnosno primjedbe. Kažu da saglasnost na procjenu uticaja na životnu sredinu daje komisija nadležnog sekretarijata Opštine Kotor.
Na pitanje da li je stvarni (neformalni) vlasnik kompanije Serzman Incorporated Edin Kolarević, odgovorili su da su podaci o vlasništvu nad crnogorskim kompanijama javni i mogu se provjeriti u Centralnom registru privrednih subjekata.
Imovina vrijedna 5,7 miliona
U finansijskom izvještaju kompanije Serzman Incorporated za 2016. godinu, koji je dostavljen Poreskoj upravi piše da ta firma posjeduje „nekretnine, postrojenja i opremu” vrijednosti 5.713.804 eura. U izvještaju se navodi i da su prošle godine poslovali sa gubitkom od 639.362 eura.
Ispitati uticaj na kvalitet vode
Iznoseći primjedbe i sugestije na elaborat, savjetnik za zaštitu životne sredine u JP Morsko dobro Nemanja Malovrazić naglasio je da, budući da je u pitanju izgradnja novog kupališta, potrebno je obraditi i predstaviti podatke o mikrobiološkom kvalitetu morske vode.
– Kasnije, u uspostavljanju monitoringa praćenja kvaliteta morske vode potrebno je istražiti da li samo eksploatacija projekta, odnosno funkcionisanje samog kupališta može uticati na kvalitet vode i promjene, odnosno na postojeće stanje – rekao je Malovrazić, a prenosi Radio „Kotor“.